Drvo kao građevinski materijal: prednosti i izazovi

Drvo je kroz povijest bilo jedan od temeljnih građevnih materijala. Posljednjih desetljeća inženjerski proizvodi od drva, kao što su križno lamelirano drvo (CLT), lijepljeno lamelirano drvo (glulam) i lamelirano furnirsko drvo (LVL), sve se više primjenjuju u višekatnim stambenim zgradama, poslovnim projektima i velikim javnim građevinama.

Zašto drvo sve više dobiva na važnosti u graditeljstvu

Drvo objedinjuje svojstva s kojima se malo koji materijal može mjeriti. Obnovljivo je, ima manji ugljični otisak od betona i čelika te, u odnosu na vlastitu težinu, ostvaruje vrlo dobra konstrukcijska svojstva. Arhitekti ga sve češće odabiru i zbog estetskih kvaliteta; prirodna tekstura i toplina koju unosi u unutarnje i vanjske prostore teško se mogu postići drugim materijalima. U Skandinaviji, baltičkim državama i srednjoj Europi drvena okvirna gradnja i gradnja masivnim drvom danas su uobičajeno rješenje za stambene zgrade do osam katova.

Zahtjevi zaštite od požara za drvo u zgradama

Zaštita od požara najčešći je tehnički izazov koji se javlja pri projektiranju s drvom. Pritom su važna dva odvojena sustava klasifikacije, a njihovo miješanje dovodi do pogrešaka u specifikacijama.

Reakcija na požar opisuje u kojoj mjeri materijal pridonosi nastanku i širenju požara. Ispituje se prema normi EN 13501-1:2018 i izražava euroklasama: A1, A2, B, C, D, E i F. Razred A1 obuhvaća negorive materijale kao što su mineralna vuna, beton i čelik. Razred B najviša je euroklasa koja se u praksi najčešće može postići za vidljive drvene proizvode obrađene protupožarnim sredstvom.

Otpornost na požar opisuje koliko dugo konstrukcijski element, zid, međukatna konstrukcija ili greda, u uvjetima požara zadržava svoju nosivu ili razdjelnu funkciju. Izražava se oznakama R, E ili I uz vremensko razdoblje, primjerice REI 60. Otpornost na požar odnosi se na konstrukcijske sustave, a ne na završne površinske obloge.

Kada građevinski propis za fasadu ili unutarnju oblogu zahtijeva B-s1,d0, riječ je o razredu reakcije na požar površinskog materijala. Kada za međukatnu konstrukciju zahtijeva REI 60, riječ je o otpornosti na požar i konstrukcijskim svojstvima sklopa.

Kada je potreban B-s1,d0?

B-s1,d0 najviši je razred reakcije na požar koji se u praksi može postići za vidljivo drvo uz očuvanje njegova prirodnog izgleda. Propisi najčešće zahtijevaju B-s1,d0 ili bolji razred za vanjske fasadne obloge na zgradama višima od dvije etaže, unutarnje zidne i stropne obloge na evakuacijskim putovima, u stubištima i hodnicima te u prostorima dostupnima javnosti, kao što su škole, bolnice i dvorane za okupljanje. Točan zahtjev ovisi o nacionalnim građevinskim propisima, visini zgrade, namjeni i vrsti korisnika odnosno načinu uporabe prostora.

Razred A2 zahtijeva se ondje gdje su potrebna svojstva bliska negorivosti — najčešće za podloge, protupožarne barijere u šupljinama ili u slučajevima kada to nalaže profil rizika. Razred A2 u pravilu nije moguće postići na vidljivim površinama od prirodnog drva.

Praktične napomene za arhitekte i specifikatore

Pri specificiranju drva za projekt s požarnim zahtjevima potrebno je potvrditi traženi razred reakcije na požar prema važećim nacionalnim građevinskim propisima. Provjerite ima li proizvod ili sustav obrade važeće klasifikacijsko izvješće ili certifikat prema EN 13501-1, izdan od akreditiranog tijela. Također provjerite obuhvaća li certificirano područje primjene predviđenu vrstu drva, debljinu ploče ili obloge, podlogu, način ugradnje i uvjete krajnje uporabe. Certifikate i klasifikacijska izvješća potrebno je čuvati u dokumentaciji zaštite od požara zgrade.

Sažetak

Drvo ostaje praktičan i arhitektonski svestran građevni materijal. Razumijevanje razlike između reakcije na požar i otpornosti na požar te poznavanje situacija u kojima su potrebni B-s1,d0 ili A2 omogućuje arhitektima i specifikatorima odabir drvenih proizvoda koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve, bez kompromisa u pogledu izgleda ili ciljeva održivosti.

• Podijeli: